plus

2023.05.04

Jesenska umor, ili više od toga?

Svi ljudi voli osjećati da je njihov dan ispunjen i...

Svi ljudi voli osjećati da je njihov dan ispunjen i uspješan te da su uspjeli održati motivaciju tijekom većeg dijela radnog dana. U takvim trenucima vrijeme prolazi brže, raspoloženje je bolje, a čak i u rutinskim zadacima možemo pronaći zadovoljstvo. Međutim, krajem zime često se događa da se iscrpe naši izvori energije. U takvim trenucima možemo primijetiti više simptoma koji idu dalje od uobičajene zimske i proljetne umora.

Kao da smo malo zarđali

Ujutro je sve teže ustajati i ponekad za dane u uredu od kuće sjedimo u pidžami. Ako moramo ići na posao, onda se ujutro pripremamo s mukom, polako. Radimo svoje stvari iz navike, osjećamo se umornima čak i ujutro ako smo se dobro naspavali prethodnu noć. Može biti više razloga zašto se tako osjećamo - ali često nam nisu jasni ni samima sebi. Pripisujemo to proljetnoj umornosti, nedostatku svjetlosti, previše posla. No, vrijedi istražiti točan uzrok zašto nemamo volje za ničim, zašto se lutamo i zašto se stalno osjećamo umornima.

Trajna stresna situacija.

Stres je dio našeg života i nije ga moguće izbjeći. Često dugotrajni stres može biti odgovoran za kronično iscrpljenost. Sam po sebi, stres je prirodni fenomen, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, promjena u organizmu koja uzrokuje fizičko, emocionalno ili psihičko opterećenje. Dakle, odgovor na događaje koji mogu biti i pozitivni i koristan. Problem nastaje kada negativni izvori stresa postanu dugotrajni. Dugotrajni stres polako i tajno djeluje. Ne govoreći o tome da se možemo naviknuti na stresno stanje koje traje duže vrijeme. Može biti uzrokovano zahtjevima na radnom mjestu, teškoćama u komunikaciji s kolegama ili nesporazumima koji se teško rješavaju ako se komunicira samo virtualno. Naši odgovori na stresne situacije značajno utječu na naše opće stanje, pa ako je teško upravljati dugotrajnim stresom, vrijedi istražiti uzroke i tražiti pomoć.

Više od ravnodušnosti.

Proljetna umor, iako pogađa mnoge, je prirodan i privremeni fenomen - s napredovanjem proljetnih mjeseci brzo se vraća u normalu. Međutim, može se dogoditi da se osjećaju dugotrajna razdražljivost, letargija, bez da znamo točan uzrok - osjećamo da nešto nije u redu. Ako se to stanje nastavi samo nekoliko dana, to može biti posljedica rokova ili težeg razdoblja, pa nije potrebno previše značenja pridodati. Ako se osjećamo nekoliko dugo da nešto nije u redu, a ne možemo navesti poseban uzrok, vrijedi istražiti simptome.

Nije depresija, niti iscrpljenost: patnja

2021. godine, tijekom pandemije Covida, postalo je široko poznato tzv. languishing, što doslovno znači patnja. Teško je točno opisati, jer se ne radi o mentalnoj bolesti. Najkarakterističniji simptom možda je dugotrajno osjećaj praznine, bezvoljnosti, kao da se samo lutamo u vlastitom životu. U takvim situacijama ne možemo navesti poseban uzrok ili stresor koji bi izazvao ovu letargiju i apatiju. Ipak, kao da je uvijek prisutan sivi oblak u našem životu, kao da za sve trebamo mobilizirati više energije nego prije. Ipak, obavljamo svoje svakodnevne zadatke, ali bez entuzijazma, u načinu rada poput robota. Languishing, odnosno patnja najbolje se može opisati kao nedostatak mentalnog zdravlja. Opća bezvoljnost može utjecati i na našu obiteljsku život i rad. Može se dogoditi da se manje koncentriramo ili da zaboravimo na važne stvari ili sastanke.Simptomi su slični depresiji, ali puno blaži. Međutim, dovoljni su da teško podnosimo svakodnevicu i da lošije reagiramo na poslovne izazove nego prije. Dakle, možemo se zaglaviti u negativnom začaranom krugu koji, u slučaju dugotrajnog trajanja, može dovesti do iscrpljenosti i depresije.

Što možemo učiniti?

Kao prvi korak može puno pomoći ako počnemo namjerno raditi na svojem tjelesnom i mentalnom zdravlju. Počnimo se baviti sportom, izađimo van, provedimo više vremena u aktivnostima koje nas ispunjavaju. Međutim, ako se umor i bezvoljnost ne povuku, moguće je da se skrivaju dublji uzroci. U takvim slučajevima preporuča se potražiti pomoć stručnjaka, jer čak i nekoliko sesija psihoterapije mogu pomoći da bolje upravljamo stresom i prepoznamo da možemo učiniti puno za sebe čak i u težim životnim situacijama.